Стилът им е еднакъв.
Искате да кажете, че греша ли?
- A koi kazva 4e ne greshish?
Za poreden pat se opitvash da provalish diskusiata vatre mejdu nas pomacite otnosno sabitiata v Batak.
I za jalost uspqvash.No ne ti si problema.Tvoieto otricanie na otricanieto daje ni deistva po zdravosloven na4in .Zashtoto e vidim obratnia efekt koito se postiga 4rez nego.Problema e vatre v nas.Kogato nie samite osaznaem 4e trqbva da zastanem ot ednata strana , a problemat e ot drugata strana, az ne vijdam pri4ina psihologi4eski da izlezem ot poziciata si na ve4ni jertvi.No tova e nash problem ne tvoi.
Ti nqmash takiva problemi.No shte ti kaja neshto za Nashenec.
Nashenec znae sas sigurnost kakvo ne e toi.Nashenec i narodat ot koito proizhojda nikoga ne sa bili nasilnici ili asimilatori.Nashenec i narodat mu nikoga nqma da se identificirat s identi4nosta na nasilnicite ili asimilatorite.Nashenci nikoga nqma da zabravqt rodovata si pamet, vapreki straha ot neovazroditelnia proces koito e nadvisnal nad nas i za koito v momenta se har4at milioni .Nashenci ne mrazat ciganite.Nashenci ne mrazqt oshte - turci,balgari,garci i taka natamo.Nashenci ne sa shovinisti ili ksenofobi.no pak povtariam -nashenci nikoga nqma da priemat identi4nosta na nasilnicite si ,kakvito i da se nari4at te.
Cinizma po koito opredelqsh koi kakav e , e opit da zaigravash sas strahovete ot travmati4noto minalo na vsi4ki nas.O4evidno e 4e mnozina tuka pozvoliavat tova da se slu4i -prosto te ti se vrazvat.
Voivodata
..., koito po kasno e stanal Pasha i e bil predstavitel v Osmanskia medjlis - Jane Sandanski e kazal slednoto - "Robat se bori za svoboda, a svobodnia 4ovek se bori za savarshenstvo.Ti PP ne ni pomagash nito za ednoto nito za drugoto.Promenliv si i izobshto ne predstavlqvqsh interes za nas.No nie ne trqbva vsq4eski da ne pozvoliavame da se slu4vat, sega v novo vreme i za v badeshte podobni recidivi kato asimilaciata.
Asimilaciata e prestaplenie celqshto da unishtoji ili da prilapa vsqkakvo kulturno razli4ie.
No otnosno vsakakav opit da ni se podnasq manipulirana istoria , bih kazal slednoto - sasega nie predpo4itame da vqrvame imenno samo na nashenci.zashtoto tova koeto kazvat te i tobva koeto kazvash ti e diametralno protivopolojno.Predpo4itame da vqrvame na nashenci, zashtoto nashenci na sa vashenci.te prosto si ostavat nashenci.
A eto kakvo kazvat te;
"..........Во поново време (особено во текот на 90-тите години на ХХ век и во денешницата) Македонците со исламска вероисповед се предемет на напади на големонационалистичките апетити и проганди особено од страна на Албанци, а во помала мера и на Бошњаците, Турците и Србите. Во последно време се поголеми и пожестоки се притисоците и на Бугарите, особено во областите Гора и Голо Брдо, врз Македонците муслимани со цел тие да се претстават како “Бугари„. Во косовскиот дел на Гора постои здружение на Бугари-мохамедани..........."
"......Spored popisite na naselenieto sto se odrzuvaat na sekoi 10g. vo Labunista,naselenieto na sekoi deset godini se deklarira razlicno(nekogas Turci,nekogas Bosnjaci,a na posledniot popis 2002 g. mnozinstvoto se izjasnia kako Albanci). No faktickata slika e slednata: 97% se cisti Torbesi,3% se Makedonci i samo edno semejstvo se Romi. Inaku vo Labunista na site majciniot jazik im e makedonski. Ima 20-30 zeni Bosnjakinji mazeni za Torbesi,i 5-6 zeni Albanki isto mazeni za Torbesi. Na sledniot popis vo 2012 g. verojatno Torbesite ce bidat priznati kako poseben narod i togas ce mozeme da se izjasnime konecno toa sto i realno sme Torbesi. Nie vodime teski bitki i so Makedoncite i so Albancite,i ednite i drugite se kako orli grablivci i nastojuvaat da ne prigrabat. Tokmu bitkata za Labunista za nas pretstavuva bitka na Bedr!......"
Eto pak bosnenci kakvo kazvat za sobstvenata si istoria;
KRATAK KURS ISTORIJE BOSNE I BOŠNJANA
ZA POČETNIKE I NEZNALICE
1 – doseljavanje Slovena u Bosnu u 6.-7.vijeku
na teritoriju JEZGRENE BOSNE (tok i sliv rijeke Bosne) doseljavaju se bezimena plemena Avara i Slovena u nizinskim dijelovima Bosne, a domicilno stanovništvo Iliri, koji su se već ranije krvno izmiješali sa Gotima i Keltima, povlači se u planine. Sloveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi Wallach, što znači Roman, ili Rimljanin.
2 – formiranje naroda tokom 7-11. vijeka
u dodiru ovih grupa, Sloveni i Avari upoznavaju tekovine staroevropske kulture, a zatim dolazi i do krvnog i etničkog mješanja stanovništva i formiranja potpuno zasebnoga naroda koji je počeo sam sebe da naziva po imenu svoje nove domovine – Bošnjani , i u svim kasnijim dokumentima (poveljama, vladarskim darovnicama, ugovorima, testamentima, glosama na bogumilskim knjigama, natpisima na stečcima) naziva sebe samo tim JEDNIM JEDINIM imenom.
Sam naziv "BOSNA" potiče od Ilirske riječi "Bosona", o kojoj se prvi pisani tragovi pojavljuju već 948. godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu "De administrando imperio", po prvi put spominje "Horion Bosona", što u prijevodu znači "Zemlja Bosna"
3 – BOSNA kao banovina 1154.-1377.god
1154.g. prvi put u svojstvu banovine BOSNA se spominje preko bosanskog Bana Borića, u vrijeme Ugarsko-Bizantijskih ratova o kojim opširno piše Bizantijski kroničar Kinamos, koji Bana Borića naziva saveznikom Ugarskog Kralja
Nakon smrti cara Manojla Komnena 1180. godine Bosna se, u stvari oslobodila ugarske vlasti i uspjela je prvi put postati manje-više nezavisna država, koja od kada 1180. godine, na vlast u Bosni dolazi njen najpoznatiji vladar svih vremena - Ban Kulin, postaje sve jača i veća država, tačnije počinje prerastati u najmoćniju državu na Balkanu. Uskoro, Ban Stjepan II Kotromanić pridodaje Bosni podrucje Huma (današnja Hercegovina)...cijela teritorija od Neretve do Cetine postaje dio Bosne, također pripaja Bosni i veliki dio Dalmacije...od Dubrovnika do Splita...a također pripaja Bosni i Donje krajeve (Krajina),Usoru i Soli.
4 – BOSNA kao kraljevina 1377.-1463.
Nakon što je potvrdio svoje mjesto u Bosni Tvrtko pripaja Bosni veliki dio Srbije, zatim pripaja Bosni Zetu i južnu Dalmaciju, uključujuci Jadransku obalu od Dubrovnika do Boke Kotorske...U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše Kraljem Bosne 1377. godine
Po smrti Ugarskog Kralja 1382. godine izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te Kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje Bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa otocima i pripaja Bosni Split, Trogir, Šibenik, zajedno sa otocima Bračom, Korčulom i Hvarom...jedino ne pripaja Dubrovnik i Zadar, koji se tada nalazio pod vlascu Venecije, čime Država Bosna postaje daleko najmoćnija država na Balkanu.
Poslednji kralj Stjepan Tomašević 1461-1463.godine
5 - BOSNA i Bošnjani pod turskom vlašću 1463-1878.g.
Ovo razdoblje karakterizira stradanje, raseljavanje Bošnjana katoličke vjere , kao i njihova islamizacija koja je uhvatila korijen uslijed više razloga, među kojima su najvažniji vjerski progon i nasilje, te inferiorni društveni položaj kršćana opterećenih raznim nametima, pa je uslijed toga 60-70 Bošnjana katoličke i bogumilske vjere prihvatilo islam.
Poslije poraza pod zidinama Beča 1683.g. Turska imperija u narednom periodu počinje da propada i gubi teritorije, što uzrokuje doseljavanje islamiziranih neBošnjana u Bosnu, te njihovo mješanje sa domicilnim Bošnjanima. Taj process je naročito bio izražen poslije prvog i drugog srpskog ustanka kada je veliki broj protjeranih muslimana sa teritorije Srbije potražio utjecište u Bosni.
6 - BOSNA i Bošnjani pod austro-ugarskom vlašću 1878.-1918.g.
Tokom toga perioda, najznačajni procesi koji su oblikovali društvo bijahu:
konačna kristalizacija Bošnjana katolika i Bošnjana pravoslavaca, u bosanskohercegovačke Hrvate i Srbe, odnosno, od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH.
Bošnjaci muslimani, koji su teško primili odvajanje od Osmanskog carstva, i prvi puta se našli pod vlašću stranog, kršćanskog i zapadnog imperija, reagirali su dvojako:
a) jedan dio (po nekim procjenama, od 100.000 do 200.000 ljudi) se iselio u Tursku
b) drugi su nevoljko prihvatili austrijsku vlast, i pokušali se prilagoditi, bilo inzistiranjem na održanju zatečenog stanja (većina muslimanskog plemstva ), bilo modernizacijom u zapadnom stilu.
U Bosnu i Hercegovinu se do 1914. doselilo i oko 180-200.000 Hrvata, Slovenaca, Čeha, Nijemaca i drugih.
Godine 1895. Bosna i Hercegovina je imala sljedeću nacionalnu strukturu:
1.433.471 stanovnika, Hrvati su činili 21,31%, Srbi 42,93%, a Bošnjani muslimani 34,99%.
7 - BOSNA i Bošnjani u vrijeme SHS i Kraljevine Jugoslavije 1918.-1945.
Glavna karakteristika ovog perioda je “gubljenje i nepriznavanje” nacionalnog identiteta Bošnjaka muslimana, i njihovo “svođenje” na vjersku skupinu, koju “svojataju” Srbi kao islamizirane Srbe, odnosno Hrvati kao “hrvatsko cvijeće” (posebito dolazi do izražaja u NDH)
Po popisu stanovništva 1931. Bosna i Hercegovina ima sljedeću nacionalnu strukturu: 2.323.787 stanovnika, Hrvati čine 23,58%, Muslimani 30,90 %, Srbi 44,25 % i ostali 1,02%.
8 - BOSNA i Bošnjani u SFRJ 1945.-1992god.
Nepriznavanje i svojatanja Bošnjaka muslimana je nastavljeno i u SFRJ, gdje su se na popisima stanovništva morali izjašnjavato ili kao srbi, ili kao hrvati, ali je najveći broj njih ostajao “neopredjeljen”. Sve do 1974.g.i novog ustava SFRJ gdje im se zvanično priznaje nacionalnost pod “nakaradnim” terminom vjerskog određenja – Muslimani, sa velikim M kao znak razlikovanja u svojstvu nacije.
Po popisu stanovništva 1971. Bosna i Hercegovina ima
3,746,320 stanovnika, od toga 20.62 % Hrvata, 37.19 % Srba, 39.57 % Bosanskih Muslimana, te 2.62 % ostalih
9 - BOSNA i Bošnjaci u nezavisnoj državi BOSNI 1992.-Sa konačnim “povratkom” nezavisnosti svoje države nakon preko 400 godina, Bošnjački narod je mogao najzad da sam upravljaju svojom sudbinom, a jedan od tih momenata je i vraćanje svog pravog nacionalnog termina Bošnjaci, izvedenog od srednjovjekovnog pojma Bošnjani......."
Ta misalta mi beshe za tova 4e e huvao da uvajavame horata kakvo kazvat za sebe si...